Dom Gonoreja Bubonska kuga: simptomi, dijagnoza i prevencija
Bubonska kuga: simptomi, dijagnoza i prevencija

Bubonska kuga: simptomi, dijagnoza i prevencija

Sadržaj:

Anonim

Bubonska kuga smrtonosna je ako se odmah ne liječi antibioticima. Ovu bolest uzrokuju bakterije Yersina pestisia koju prenose glodavci. Ova se bolest obično javlja u područjima s prenaseljenošću i lošim zdravstvenim uvjetima. Koji su simptomi bubonske kuge ako živite u ranjivom području? Hajde, pogledajte sljedeće kritike.

Simptomi i vrste bubonske kuge

Bubonska kuga podijeljena je u tri vrste na temelju dijela tijela kojim je zaražena. Znakovi i simptomi koji se pojavljuju kod ove bolesti ovise o vrsti pretrpljene bubonske kuge. Ljudi zaraženi bubonskom kugom obično će imati simptome poput gripe tijekom 2 do 6 dana. Tada će se pojaviti simptomi bubonske kuge. Slijede simptomi bubonske kuge koji se javljaju u skladu s pretrpljenom vrstom.

1. Bubonska kuga

Bubonska kuga (bubonska kuga) najčešća je vrsta bubonske kuge koja se širi kad vas ugrize zaražena buha ili miš. Ova bolest napada imunološki sustav i uzrokuje upalu. Simptomi koji proizlaze iz bubonske kuge vrlo su slični onima kod gripe. Međutim, pripazite na sljedeće ostale simptome.

  • Groznica popraćena jezom
  • Tijelo se osjeća slabo
  • Napadaji
  • Bolovi u mišićima
  • Glavobolja
  • Pojava otekline približno je veličine kokošjeg jajeta, osjeća se toplo i čak je vruće kad ga se dodirne i zaboli. Obično se ova oteklina pojavljuje u preponama, preponama, vratu ili pazuhu. Ta se pobuna naziva buboni. Te bakterije putuju limfnim sustavom i završavaju u limfnim čvorovima gdje uzrokuju njihovo oticanje. To se obično događa u roku od jednog do sedam dana nakon izlaganja.

2. Kužna upala pluća

Ova vrsta bubonske kuge javlja se kada bakterija napadne pluća. Ova bolest je jedina koju ljudi mogu prenijeti kašljanjem. Simptomi se najbrže pojavljuju dan nakon ugriza ili izravnog kontakta sa zaraženim štakorima ili krpeljima. Simptomi koji proizlaze iz ove bubonske kuge su visoka temperatura, glavobolja, slabost, mučnina i povraćanje, bol u prsima, iskašljavanje krvi ili sline i krvarenja sluzi te otežano disanje.

Ovi se simptomi brzo razvijaju i mogu izazvati otežano disanje i šok u roku od dva dana od infekcije. Ako se liječenje antibioticima ne započne u roku od dana nakon što se znakovi i simptomi prvi puta pojave, infekcija će vjerojatno biti fatalna.

3. Septikemijska kuga

Napredna bubonska kuga, kada su bakterije ušle u krv jer se ne liječe odmah. Simptomi koji proizlaze iz ove bubonske kuge su:

  • Groznica popraćena jezom
  • Nevjerojatno mlitavo
  • Bolovi u trbuhu praćeni proljevom
  • Mučnina i povračanje
  • Šok
  • Krvarenje iz usta, nosa, rektuma (rektuma) ili ispod kože, jer se krv ne može zgrušati
  • Pocrnjela koža uslijed mrtvog tkiva (gangrena), obično se javlja na prstima ruku, nogu ili vrhu nosa. Ovi simptomi uzrokuju bubonsku kugu koja se naziva Crna smrtili crna kuga.

Komplikacije bubonske kuge

Ako se odmah ne liječi, ova bolest može prouzročiti razne komplikacije koje čak mogu biti i opasne po život. Slijedi popis komplikacija koje se mogu pojaviti.

1. Meningitis

Postoje otekline membrana koje okružuju mozak i leđnu moždinu, ali meningitis je rijedak.

2. Gangrena

Krvni ugrušci u krvnim žilama prstiju na rukama i nogama. Prisutnost ovih ugrušaka može ometati protok krvi i uzrokovati odumiranje tkiva. Dijelovi prstiju na rukama i nogama na kojima je tkivo umrlo moraju se amputirati.

3. Smrt

Prema WHO-u, stopa smrtnosti od bubonske bubonske kuge iznosi 30 do 60 posto i uvijek je smrtonosna za upalu pluća tipa kuge ako se ne liječi. Većina ljudi koji se liječe antibioticima odmah preživljavaju bubonsku kugu, ali oni koji se ne liječe imaju visoku stopu smrtnosti.

Na temelju podataka WHO-a, od 2010. do 2015. zabilježeno je 3.248 slučajeva bubonske kuge iz cijelog svijeta, od čega 584 nespremljenih.

Kako je zaražena i dijagnosticirana ova bolest?

Ova se bolest javlja kada naiđete na ugrize štakora ili buha zaraženih bubonskom kugom. Međutim, ne samo od dvije životinje, to može biti i od zečeva, mačaka ili pasa.

Da bi se dijagnosticirala prisutnost ove bolesti, obično se provodi krvni test ili endoskopija. Zatim će se uzorak poslati u laboratorij na analizu. Početni rezultati mogu biti spremni već za dva sata, ali ispitivanje i potvrđivanje bolesti traje 24 do 48 sati.

Općenito će liječnici započeti liječenje antibioticima prije nego što se potvrdi dijagnoza bolesti (ali postoji velika sumnja). To je učinjeno jer se bubonska kuga brzo razvija i mora se što prije liječiti kako bi se ubrzao oporavak ili spriječila teža bolest.

Antibiotici se obično daju intravenozno, poput streptomicina, doksiciklina ili tetraciklina. Ako se liječi u pravo vrijeme, stopa preživljavanja može se kretati od 85 do 99 posto.

Kako spriječiti bubonsku kugu?

Iako još nema dostupnog cjepiva, znanstvenici rade na razvoju jednog cjepiva. Antibiotici mogu pomoći u prevenciji infekcije ako ste u opasnosti ili ako imate izbijanje. Poduzmite sljedeće mjere opreza ako živite ili provodite vrijeme na području gdje je česta bubonska kuga.

Održavajte okoliš čistim. Očistite potencijalna područja za gniježđenje, kao što su hrpe četki, kamenje, ogrjev i smeće.

Držite svoje ljubimce podalje od buha. Pitajte svog veterinara o zdravlju kućnih ljubimaca i proizvodima koji mogu ubiti buhe na životinjama.

Stavite rukavice. Kad rukujete potencijalno zaraženim životinjama, nosite rukavice kako biste spriječili kontakt kože i štetnih bakterija.

Koristite sredstvo protiv komaraca. Nadgledajte svoju djecu i kućne ljubimce kada provode vrijeme na otvorenom koristeći losion protiv komaraca.

Bubonska kuga: simptomi, dijagnoza i prevencija

Izbor urednika